preskoči na sadržaj
Knjižnica

REFERENTNA GRAĐA u knjižnicama

 

I. Nekada su ljudi sva znanja skupljena istraživanjima i osobnim iskustvima pohranjivali u knjigama. Još uvijek se to čini, knjige se tiskaju i čuvaju u knjižnicama, a mnogi ljudi imaju i svoje, veće ili manje, privatne knjižnice.
Svaka knjižnica sastoji se od nekoliko dijelova, a najvažniji i najvrjedniji dio je referentna građa. Već ste se susretali s tim pojmom. Što je referentna građa? Zovemo ju i priručna. To je dio knjižnog fonda koji se sastoji od rječnika, enciklopedija, atlasa, pravopisa i sličnih knjiga. Kada osobno dolazite u knjižnicu, možete te knjige koristiti, ali ih ne možete posuditi izvan prostora knjižnice. Zašto je tome tako? Zato što se radi o vrijednim i skupim knjigama (koje su najčešće i glomazne pa ih nije praktično nositi kući!) koje moraju biti dostupne svim korisnicima.
Danas, u vrijeme interneta, postoje web stranice koje nude takve sadržaje. Ima ih dosta. U nastavku ću vam ponuditi nekoliko najpotrebnijih koje bi vam mogle koristiti:

  1. Pravopis: tko god „drži do sebe“ bit će mu važno da nešto što piše bude pravilno napisano. Ako smo u nedoumici kako nešto treba biti napisano (bez brige, ponekad i ja, a i vaši učitelji, imamo takvih nedoumica! J ), pomoć možemo potražiti na stranici http://pravopis.hr/
    Na toj stranici naći ćete potpuni hrvatski pravopis, kakav postoji i u tiskanom obliku (knjiga). Sadrži pravopisna pravila, rječnik i pojmovnik. Važno je znati da se u ovom rječniku nalaze samo riječi iz hrvatskog jezika oko kojih može postojati neki problem (piše li se ovako ili onako!). Više o riječima općenito koje čine hrvatski književni jezik možemo naći na
  2. http://hjp.znanje.hr/   Na toj poveznici nalazi se Hrvatski jezični portal, zajednički je projekt nakladničke kuće Znanje i Srca. Sadrži preko 116000 riječi te daje upute o korijenu riječi, tvorbi, vrsti. Sve upute za korištenje nalaze se na stranici. Savjetujem vam da koristite Hjp jer na taj način možete obogatiti svoj rječnik, a samim tim usmeni i pismeni izričaj.
  3. Enciklopedije: na internetu ih ima mnogo. Za danas, preporučam vam dvije – Hrvatsku enciklopediju https://www.enciklopedija.hr/ i Istarsku enciklopediju http://istra.lzmk.hr/

Tvorci obje encklopedije su znanstvenici Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Imaju sve         što i tiskane inačice, time da je ovdje malo olakšano snalaženje jer ne morate listati one velike knjige već u tražilicu upišete željeni pojam.

 

 

II. Danas nastavljamo sa referentnom zbirkom i enciklopedijama:

Osim istarske enciklopedije koja ima i svoje tiskano izdanje, postoji i online enciklopedija o Istri. Zove se Istrapedija i nalazi se na poveznici https://www.google.com/url?q=https%3A%2F%2Fwww.istrapedia.hr%2Fhr%2F&sa=D&sntz=1&usg=AFQjCNFHV8IOqi9nTlrJNPIBK4MAC7t0Hg

Osim Istrapedije, nudim vam još jednu hrvatsku enciklopediju, a to je Proleksis enciklopedija. Proleksis enciklopedija razlikuje se od drugih enciklopedija po tome što je to prva veća hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija koja izlazi na hrvatskom jeziku, koncipirana i uređivana na vlastitim leksikografskim i informatičkim znanjima, a svima je dostupna besplatno, kao enciklopedija slobodnog pristupa. https://www.google.com/url?q=https%3A%2F%2Fproleksis.lzmk.hr%2F&sa=D&sntz=1&usg=AFQjCNGcD7DQPNe5rRBsxIRBY1_VkXavKQ  

Britannica je velika internetska enciklopedija na engleskom jeziku. Jedna je od najvećih, ako ne i najveća online enciklopedija. Sadrži zapise iz svih područja ljudskog znanja (kao i druge opće enciklopedije), ali i mnoštvo video zapisa također iz raznih područja. http://www.google.com/url?q=http%3A%2F%2Fwww.britannica.com%2F&sa=D&sntz=1&usg=AFQjCNFYkFlbGDo9XH3wk8KVWWznePI0NQ

  1. Rekla sam na početku da referentnu zbirku čine i rječnici. Danas vam nudim tri rječnika. Prvi od njih je Školski rječnik hrvatskoga jezika. Postoji i njegova tiskana inačica iz 2012. godine, a izdavači su Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga.  Mrežno izdanje Školskoga rječnika hrvatskoga jezika usklađeno je s Hrvatskim pravopisom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavljenim 2013. godine. Hrvatski školski rječnik normativni je rječnik, odnosno u njemu se, osim gramatičkih podataka (uključujući i podatak o vidskome parnjaku) o riječi u natuknici, definicije njezina značenja, podataka o značenjskim odnosima u koje stupa (sinonimima i antonimima), svezama i frazemima u kojima se pojavljuje kao nosiva riječ, nalaze i podatci o njezinu normativnu statusu. http://www.google.com/url?q=http%3A%2F%2Frjecnik.hr%2F&sa=D&sntz=1&usg=AFQjCNFzY2H6Z9LjLCSfdnTzeuvJVB16tQ
    Rječnik hrvatskog jezika potreban je svakom iole obrazovanom čovjeku u Hrvatskoj, stoga vas pozivam da ga koristite i tako obogatite svoj govorni i pisani jezični izraz.

 

Ne učimo i ne služimo se isključivo hrvatskim jezikom, stoga su nam potrebni i rječnici stranih jezika. Na idućim poveznicama dajem vam dva rječnika – engleskog jezika i jedan koji sadrži riječi i izraze iz čak 31 svjetskog jezika.

http://www.google.com/url?q=http%3A%2F%2Fwww.englesko.hrvatski-rjecnik.com%2F&sa=D&sntz=1&usg=AFQjCNHSYyKSj1CjvnNbGp43dfc0_GkXnQ

 

http://www.google.com/url?q=http%3A%2F%2Fwww.logos.it%2F&sa=D&sntz=1&usg=AFQjCNGFDy3ExMMXuQyGj8s77N7WwS3c8Q  (31 jezik)

 

U današnjem nastavku učenja o referentnoj zbirci bit će govora o atlasima. U nastavku pogledajte što se može o atlasima naći na internetu:

III.  Atlasi su također dio referentne zbirke. Na internetu ih nema jako puno, tiskanih izdanja puno je više. Od svega što se nađe, ja sam izdvojila tri.

Vjerojatno najzanimljiviji je Google earth. To je virtualni prikaz Zemlje, svemira i mora i najdetaljniji globus. Možete postavljati pitanja o nekim mjestima, pregledati 3D prikaze svjetskih znamenitosti, popeti se na neku planinu, ploviti rijekama i još puno toga. Uživajte, zabavite se i naučite. https://www.google.com/earth/index.html 

Digitalne karte, interaktivne satelitske snimke, prostorni planove i još kojekakva čudesa naći ćete na poveznici https://www.google.com/maps/@44.8736949,13.8905613,13z 

Atlapedia sadrži fizičke i političke karte država svijeta sa statističkim podatcima.

http://www.atlapedia.com/

 

RADNO VRIJEME KNJIŽNICE

PONEDJELJAK    8 - 14 SATI
UTORAK         8 - 15,30 SATI
SRIJEDA        8 - 14 SATI
ČETVRTAK       8 - 14 SATI
PETAK          8 - 12,30 SATI

 

Napomena: U radnom vremenu knjižnice, učenici mogu posuđivati i vraćati knjige. Rok za posudbu je 21 dan. Lektirnim knjigama ne može se produžiti rok posudbe, a ostalim naslovima po dogovoru sa knjižničarkom.
Za knjige koje nisu vraćene na vrijeme, plaća se zakasnina (po odluci Učiteljskog vijeća, zakasnina iznosi 1 kn po knjizi i po danu, maksimalno 40 kn, odnosno, za dvije knjige 60 kn).
Izgubljene, oštećene i uništene knjige potrebno je nadoknaditi, najbolje istim naslovom i po mogućnosti, istim izdanjem. Ako to nije moguće, u dogovoru s knjižničarkom, može se knjiga zamijeniti nekim drugim naslovom ili ju treba platiti.

Materijale za referate iz bilo kojeg predmeta, poželjno je naručiti bar dva dana ranije (radi pretraživanja dostupne knjižne građe i časopisa).
Također, učenici mogu samostalno ili uz pomoć knjižničarke pretraživati enciklopedije, časopise ili drugu građu u potrazi za traženim informacijama.

Osim zakasnine (kao odgojne mjere) sve druge usluge školske knjižnice su besplatne.

 

 

 




 

100


 

Pula moj grad

 

 


Radovi učenika

Tražilica



Kalendar
« Studeni 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji


Anketa
Koliko si dnevno za kompjuterom?






Korisni linkovi
Dnevni tisak

Ostalo





preskoči na navigaciju